Paštrik

Paštrik (alb. Pashtriku) je planina na granici Srbije i Albanije, oko 15 km zapadno od Prizrena. Dve trećine planine pripadaju Albaniji. Građena je od paleozojske jezgre, pokrivene mezozojskim krečnjaka. Najviši vrh ima 1989 m. Pretežno je pod vegatacijom.
Ivan Jastrebov je smatrao da je naziv planine Paštrik u vezi sa nazvom grada Trek. U narodu se ta planina zvala na razne načine i Pastrik i Postrik. Korjen je isti Trik i Trek, kao i pos (tri) ili poš ukazuj na to da se planina nalazila kod grada Treka. Ako je pos pri, pošt, dola čisto arnautska riječ, izlazi da su arnauti dali ime ovoj planini. Jastrebov se pita da li u leksikonu starih Dardanaca ima ove riječi i to pitanje prepušta albanolozima. [1] Paštrovići, Pešterska visoravan... ukazuje na vezu riječi Paštrik i pastir, ispaša, jer se u svim tim krajevima bila velika stada ovaca koja pasu travu.

Na vrhu planine Jalič su sačuvane ruševine male kapele, kamo na Sv. proroka Iliju 20. jula žitelji okolnih sela smatraju za sveti običaj ostao od pradjedova da se popnu i izvrše namaz, kako to rade Tedrinci na Uspenje, penju se na planinu Dronju, i Sirnićani i Kačaničani na planinu Ljuboten (vrh). Na ovoj posljednjoj nije bilo znakova postojanja molitvenog doma, a na Dronji ima grob iz davnina kao na planini Paštrik. [2] Isti običaj su sačuvali i Srbi (nekada sve tri vjere) iz Bara, koji se na praznik Svete Trojice penju na vrh Rumije.